„Jantarska cesta drugačije“ je naslov izložbe, ku su otvorili projdući vikend u Koljnofu. Ovo je prvi dio jedne izložbe u dvi dijeli u okviru Leader-projekta s naslovom „Tajne Jantarske ceste“. Autor izložbe je Franjo Pajrić od instituta PannonIQm.

Gradišćanski Hrvati da još do dandanas živu na ovoj staroj rimljanskoj cesti, ka je bila komunikacijski put i poveznica sjevera i juga. Rimljani ovde na panonskom prostoru po mišljenju Franje Pajrića nisu vladali nego su bili u dogovoru sa stanovniki ovoga teritorija. Cesta da je posebno za ovu regiju kod Šoprona bila važna, tvrdi Pajrić.

Jantarska cesta je vjerojatno najstarja trgovačka cesta. Na njoj su prenašali jantar od obale Baltičkoga morja prik europskoga kontinenta do Sredozemlja. I danas još se najdu originalni dijeli trase u našoj krajini.

Jantarska cesta je „cesta žitka“

Cesta je peljala od Akvileje u Italiji do Baltikuma. U izložbi kažu tezu da je cesta ali išla i drugim putem odnosno da se je širila na već stran i tako povezivala ljude, je rekao Pajrić. Znanstvenik Igor Šipić da je dokazao da je cesta konstruirana kot dvostruka spirala. To je polag Pajrića kot dvostruki heliks, sličan človičjemu DNA-u. Zbog toga ju u izložbi nazivaju „Cestom žitka“.

Naziv ali pokazuje i na to da su se putem ceste širili jeziki, znanje kot i ideje, a uza to da se je po njoj i putovalo, je rekao Pajrić. Čudesni kamen jantar da je i u Hrvatskoj bio važan, tako Pajrić. Ove spoznaje da otvaraju čisto novo gledišće i rušu dosadašnje znanje, ko da se drži u javnosti kot dogma, misli Pajrić.

U novembru opet „Književni susreti“ u Koljnofu

Izložba „Jantarska cesta drugačije“ u škadnju etnomemorijalnoga centra Kume u Koljnofu se more pogledati po najavi kod Franje Pajrića. Ona će biti dostupna i prilikom Književnih susretov u Koljnofu, ki ćedu se održati drugi vikend u novembru.

Jantarska cesta i „drugačija“ povijest Panonije su u Regionalni studija, ke izdaje Franjo Pajrić, jur bili tema. Jur par ljet naime se Franjo Pajrić bavi ovimi temami i redovito priredjuje izložbe ili predavanja na to. Tako na primjer i pri Hrvatski dani u Šopronu ili pri projektu Po staza naših starih. O tom ali i svidoči i Spomenik budućnosti u Koljnofu, koga su otkrili lani.