Simpozij o Hrvatsko-ugarskoj nagodbi

Bečanska djelatna zajednica za pitanja narodnih grup je u suradnji s Institutom za slavistiku sveučilišća u Beču priredila povijesni simpozij na temu „150 ljet Ugarsko-hrvatska nagodba“. Ov dokumenat iz 1868. ljeta predstavlja temeljni zakon ugarsko-hrvatskih državnih i političkih odnosov u ugarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije.

Predsjednik Djelatne zajednice za pitanja narodnih grup, Štefan Pauer, je rekao da je važno unutar njevoga djelovanja da pogledaju i na znanstvenoj razini važne točke u prošlosti u pogledu na pitanja nacionalnosti i jezika narodnih grup.

Lani su se bavili s austrijsko-ugarskom nagodbom tako da stoji ljetos hrvatsko-ugarska nagodba na programu, ku su potpisali 1868. ljeta. Polag Štefana Pauera je jako važno, da se bavimo s tim ča je bilo pred 150 ljet, kako se je riješenje razvilo i ča se moremo naučiti za budućnost.

Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. ljeta su regulirali pitanje autonomije Kraljevstva Hrvatske unutar ugarskoga dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Različno razumivanje Nagodbe

Hrvatsko-ugarska nagodba da se s ugarske strani drugačije interpretira nego s hrvatske strani. Zbog toga da je bilo važno da su zastupniki, stručnjaki s obadvih stran o ovoj nagodbi diskutirali, razlaže Pauer dalje.

Povijesničar iz Budimpešte Imre Ress, Gradišćanski Hrvat, ki potiče iz Kemlje, se je u svojem referatu bavio alternativami Hrvatsko-ugarske nagodbe i institucijami, ke su u Budimpešti zastupale interese Hrvatov.

Povjesničarka iz Zagreba, Iskra Iveljić je u svojem predavanju rasvitlila Nagodbu med političkim pragmatizmom i nacionalnimi tendencijami, a povijesničar i slavist Nikola Benčić je prikazao situaciju Zapadnougarskih Hrvatov med dvimi nagodbami, i to med Austrijansko-ugarskom i Ugarsko-hrvatskom.

Štefan Pauer bilancira priredbu jako pozitivno. Pred svim je jako zahvalan da su ju mogli ostvariti skupa s Institutom za slavistiku. Nadalje se veseli, da je čuda ljudi sudjelivalo pri ovom simpoziju, pred svim mladja generacija, ada študenti.