U Koljnofu otkrili spomenik za 1989.
U Koljnofu su četvrtak navečer blagoslovili spomenik u blizini kolodvora i zelene granice prema Austriji. Osam metrov visok spomenik je načinjen od željeza i na četiri jeziki nosi naslov „Spomenik budućnosti“.
Državljani Istočne Nimške pobignuli u Austriju
Paneuropski piknik na granici kod Svete Margarete 19. augusta 1989. ljeta je u minuli 30 ljet prerastao u simbol za početak raspadanja DDR-a, za združenje Istočne i Zapadne Nimške i za raspadanje cijeloga Istočnoga bloka. Ali četire dane pred tim glasovitim piknikom su nekoliko kilometrov dalje u Koljnofu Istočni Nimci pokusili pobići u Zapad. Na ta dogadjanja sada spominja novi spomenik.
Pri priredbi su govorili i svidoki vrimena, ki su iz njevoga gledišća povidali dogodjaje 15. augusta 1989. ljeta. Ončas su naime brojni bigunci iz Istočne Nimške na ovom mjestu pokusili nadvladati granicu i dospiti u Austriju, u Kerestur. Bio je utorak i djelatni dan u komunističkoj državi, tako da nisu imali slobodno na Marijanski svetak, koga osebujno svečuju u Koljnofu. Dvi ulice su bile mjesto dogodjaja, i to Kolodvorska ulica i Ulica kiseloga zdenca. Obadvi peljaju ravno do kolodvora i dalje prema granici.
Nekim ugodalo, drugim ne
Brojni Nimci da su došli na auti i pak piše pokušavali prekoraknuti granicu. Željezni zastor je na ovom mjestu jur imao škulje i nije bilo svagdir vlake, tako da su mogli bižati po laptu prema lozi. Ali graničari su jur čekali, tako da su velik dio biguncev ulovili.
Nekim se je ipak ugodao big u slobodu. Kolikimi su ovde bili, to Koljnofci ne znaju, ar se o ovom dogodjaju nije pisalo ili čulo u javnosti. Zato se sada, trideset ljet kašnje kanu spomenuti, je rekao pokretač Franjo Pajrić.
Brojne simbolike vezane uz novi spomenik u Koljnofu
U spomeniku iz željeza se shranja brojna simbolika, je rekao pokretač Franjo Pajrić. Upitna rič „kaj“ da stoji i za prastari žitak panonskoga prostora, kot i za civ i vodu ka daje žitak. Vidi se i klinasti koljnofski križ, a pak dupli križ ki simbolizira jednoga Boga. U zgornjem dijelu su glagoljaška slove Č i A, kot i človik kot i simbol za početak i kraj.
Ugarska da je Marijanska država, spomenik su postavili na Veliku mašu, onda kada je bio dogodjaj a to je i najviši Marijanski praznik, tako Pajrić. Zvana toga imaju u Koljnofu Marijansku hodočasnu crikvu, a uz mjesto kade stoji spomenik, tudaj ide i hodočasni put. Zvana toga je onde i biciklistički put.
Zbog svih ovih uzrokov da novi spomenik za Koljnof znači čuda već nego samo spomen na konac komunističkoga režima, tako Pajrić u razgovoru s Hrvatskom redakcijom.
Informacije pristupačne i na digitalan način
Sve informacije o Spomeniku budućnosti moru interesirani pohodniki doznati putem QR-code, ki se najde na spomeniku. Spomenik napravilo je bravarsko poduzeće Ivana Völgyija iz Koljnofa. I on ima posebnu vezu s ovim spomenikom, ar su prastarogaoca nekrivo ustriljili vojaki, ki su čuvali Željezni zastor.
Spomenik budućnosti su blagoslovili mjesni farnik Antal Németh i farnik Ante Kolić.